Projekt „DEMOREG-EU” provodi se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026., a financiran je sredstvima Europske unije kroz instrument NextGenerationEU.
Krešimir Ivanda je docent na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta Zagreb. Prvostupnik ekonomije postaje u 2012. godini, a magistar ekonomije 2013. godine na istom fakultetu. U svibnju 2020. stječe naslov doktora znanosti iz područja društvenih znanosti, polje ekonomija. Tema doktorske disertacije bila je „Promjene u socioekonomskim obilježjima stanovništva Grada Zagreba” pod mentorstvom prof. dr. sc. Anđelka Akrapa. Od 2014. godine zaposlen je kao asistent, a od 2020. zaposlen je kao viši asistent na Katedri za demografiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od 2024. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto docenta. Na Katedri za demografiju kontinuirano od 2014. sudjeluje u nastavi. Izvođač je više kolegija na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju te stručnom studiju, kako izbornih tako i obveznih kolegija. Nastavu održava na programima na hrvatskom i engleskom jeziku. Kao vanjski suradnik izvodio je nastavu od 2019. do 2023. godine nastavu na Fakultetu hrvatskih studija na skupini demografskih kolegija. Kao istraživač i suradnik sudjelovao je u nizu domaćih znanstvenih i znanstveno-stručnih projekata financiranih u okviru Hrvatske zaklade za znanost (uspostavni istraživački projekt „Sociodemografske odrednice potrošnje energije u Hrvatskoj“, 2020-2024), Zaklade Adris („Demografska infrastruktura za bolje procjene i politike“, 2015) i Sveučilišta u Zagrebu („Podatkovna istraživačka infrastruktura“, 2015). Od 2020. do 2023. bio je zaposlen kao vanjski ekspert na projektu „SENIOR 2030 – Tematska mreža za politiku aktivnog starenja u Hrvatskoj“, financiranog od strane Europskog socijalnog fonda. Aktivan je član COST akcije History of identity documentation in European nations (HIDDEN). Istraživački interesi su mu ekonomska demografija, migracije, tržište rada, projekcije i računalne metode u demografiji. Sudionik je niza domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih konferencija na kojima je izlagao znanstvene radove, autor i koautor znanstvenih i stručnih članaka. Koautor je znanstvene monografije „R u znanosti i obrazovanju“, objavljene 2024. godine, koja se bavi praktičnom primjenom programskog jezika R u znanosti i obrazovanju. Dodatno se usavršavao na području statističkih i računalnih metoda u društvenim znanostima pri Sveučilištu Pompeu Fabra u Barceloni, Centre d’Estudis Demogràfics na Sveučilištu Autonoma de Barcelona, Central European Labour Studies Institute u Bratislavi te na Max Planck Institutu za demografska istraživanja (MPIDR). Aktivni je korisnik programskih jezika R i Python. U svom radu koristi složene tehnike obrade i analize podataka koristeći napredne i aktualne računalne alate i tehnike. Krešimir Ivanda aktivno sudjeluje u recenzentskom procesu niza znanstvenih časopisa iz područja društvenih znanosti. U registru znanstvenika Ministarstva znanosti i obrazovanja Krešimir Ivanda upisan je sa matičnim brojem znanstvenika 348771. Član je svjetske demografske organizacije IUSSP te tajnik i dopredsjednik Hrvatskog demografskog društva (HDD). Član je više radnih skupina Vlade Republike Hrvatske za pitanja demografske revitalizacije, mladih i mirovinskog sustava u kojima aktualno doprinosi svojom ekspertizom i sudjeluje u kreiranju javnih politika i strateških dokumenata.
Diplomirala i magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (1997., 2000.), a 2003. doktorirala kao dio zajedničkog EDAMBA doktorskog studija na Bečkom sveučilištu za ekonomiju i poslovanje i EFZG-a na temama iz područja makroekonomije, industrijske politike, politike zapošljavanja i strukturnih promjena na tržištu rada što su joj ujedno i područja znanstvenog i stručnog interesa. Na EFZG-u predaje niz kolegija - Makroekonomija, Makroekonomija tržišta rada, Klasteri i konkurentnost, Gospodarstvo Hrvatske, Institucije i politike zapošljavanja, a kao gostujući profesor predavala je na brojnim sveučilištima u EU (Sveučilište u Ljubljani, Complutense sveučilište u Madridu, Sveučilište Balearskih otoka, Sveučilište u Lisabonu, Sveučilište u Malti, Sveučilište u Granadi, Sveučilište u Murciji i dr.). Autorica je i koautorica i suurednica nekoliko znanstvenih knjiga i sveučilišnih udžbenika, triju zbornika domaćih znanstvenih konferencija i autorica više od 110 članaka u recenziranim časopisima. Za svoj znanstveni rad i istraživačku produktivnost dobila je niz nagrada, uključujući Godišnju nagradu DSN-a za mlade znanstvenike i umjetnike (2005.) i znanstvenu nagradu 'Mijo Mirković' (2005., 2008., 2013., 2020. i 2023.). Kao istraživač sudjelovala je u mnogim znanstvenim projektima financiranim od strane MZO-a, HrZZ-a, Svjetske banke, Oxford Analytica, USAID-a, CERGE-EI, Slovenske agencije za istraživanje i inovacije (ARIS). Od 2018. do 2020. godine bila je članica Radne skupine za praćenje provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja pri MRMS-u, Vlada RH. Od 2024. godine je istraživač na projektu HORIZON STEAMbrace te članica Matičnog odbora za područje društvenih znanosti, polje ekonomije pri AZVO. Od početka 2025. voditeljica je bilateralnog hrvatsko-slovenskog znanstvenog istraživačkog projekta financiranog od strane MZOM-a.
Lucija Rogić Dumančić je izvanredna profesorica na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. S više od 15 godina akademskog i istraživačkog iskustva, objavila je niz znanstvenih radova te sudjelovala na brojnim međunarodnim znanstvenim konferencijama. Njezina istraživanja fokusirana su na područje makroekonomije i ekonomske politike, uključujući dinamiku tržišta rada, konkurentnost i konvergenciju u Europskoj uniji. Sudjelovala je na više znanstvenih projekata, uključujući: "MacroHub – Osnivanje i razvoj Centra za strukturalno i nelinearno makroekonomsko modeliranje" (HRZZ, 2018.–2022.),"SPIRITH – Stvaranje preduvjeta za izgradnju računalnog makroekonomskog modela za Hrvatsku" (EU, 2015.–2016.), "Uloga strukturnih politika u poticanju vanjske konkurentnosti zemalja EU" (2015.–2019.). U akademskoj godini 2015./2016. bila je gostujuća istraživačica na Barcelona Graduate School of Economics. Predaje više kolegija na preddiplomskoj i poslijediplomskoj razini, uključujući Makroekonomiju, Ekonomsku politiku, Ekonomiku blagostanja i Resursnu ekonomiju. Članica je organizacijskog odbora međunarodne konferencije ICED te izvršna urednica Ekonomskog pregleda. Dobitnica je više nagrada za nastavu i znanstveno-istraživački rad.
Marin Strmota doktorirao je 2014. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu demografskih procesa u obitelji, a trenutno je izvanredni profesor na Katedri za demografiju. U svom znanstvenom i nastavnom radu specijalizirao se za područja opće i ekonomske demografije, populacijske politike te utjecaja demografskih promjena na gospodarski razvoj. Izvodi nastavu na svim razinama studija te u međunarodnim programima na hrvatskom i engleskom jeziku. Posjeduje visoke kompetencije u primjeni kvantitativnih i statističkih metoda u društvenim znanostima, osobito u obradi i interpretaciji demografskih i anketnih podataka. Znanstveno se usavršavao na Essex Sveučilištu (UK). Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova te redovito sudjeluje na međunarodnim i domaćim konferencijama. Dobitnik je nagrade „Mijo Mirković“ i priznanja za nastavnu izvrsnost. Iskustvo u istraživačkim projektima stekao je kao voditelj HRZZ uspostavnog istraživačkog projekta „Sociodemografske odrednice potrošnje energije u Hrvatskoj“, a sudjelovao je na projektima: „Demografska infrastruktura za bolje procjene i politike“ (Zaklada Adris), „Podatkovna istraživačka infrastruktura“ (Sveučilište u Zagrebu), „Ekonomika starenja u Hrvatskoj“ i „Utjecaj demografskih promjena na gospodarski razvoj“ (MZO). Bio je državni tajnik za demografiju (2016.–2018.) i predsjednik je Odjela za demografiju Matice hrvatske od 2018. Član je međunarodnih stručnih udruga EAPS i IUSSP. Aktivno se koristi engleskim i njemačkim jezikom.
Njegovi znanstveni interesi uključuju primjenu osnovnih alata mikroekonometrijske analize kao što su modeli za analizu longitudinalnih podataka i modeli za analizu diskretnih i ograničenih zavisnih varijabli. Nadalje, uz metode analize vremenskih nizova, educirao se i na području prostorne ekonometrijske analize koja omogućuje analizu odnosa između regija. U razdoblju od 2006. do 2007. godine angažiran je kao suradnik na znanstvenom projektu ''Primijenjena makroekonometrija u Hrvatskoj: VAR pristup'' (šifra projekta: 0067031, voditelj: prof. dr. sc. Boris Cota), financiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. U razdoblju od 2007. do 2011. godine angažiran je kao suradnik na znanstvenom projektu ''Financijska stabilnost, makroekonomska politika i aktivnost financijskih tržišta'' (šifra projekta: 067-0671447-2570, voditelj: prof. dr. sc. Boris Cota), financiran od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Od 2015. do 2017. godine suradnik je na istraživačkom projektu Hrvatske Zaklade za znanost ''Razumijevanje, praćenje i analiziranje transparentnosti proračuna lokalnih jedinica: Primjer Hrvatske i Slovenije - Indeks otvorenosti lokalnih proračuna'' (šifra projekta 3008, voditelj projekta: prof. dr. sc. Katarina Ott - Institut za javne financije). Od 2015. do 2018. godine suradnik je na uspostavnom istraživačkom projektu Hrvatske Zaklade za znanost ''Primjena mikrosimulacijskih modela u analizi poreza i socijalnih naknada u Hrvatskoj'' (šifra projekta 4096, voditelj projekta: dr. sc. Ivica Urban - Institut za javne financije). Od 2018. godine član je uredničkog odbora časopisa Croatian Review of Economic, Business and Social Statistics (CREBSS). Član je Hrvatskog društva za operacijska istraživanja (HDOI) i Hrvatskog statističkog društva (HSD).
Tomislav Sekur je diplomirao 2008. godine na Ekonomskom fakultetu – Zagreb, smjer Ekonomska analiza i razvoj. Od rujna 2008. godine zaposlen je na Ekonomskom fakultetu – Zagreb na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj kao znanstveni novak pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Družića. Godine 2014. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom "Učinci koncentracije prerađivačke industrije na regionalni razvoj Hrvatske". U ožujku 2016. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje društvenih znanosti, smjer opća ekonomija, a u travnju 2021. izabran je u zvanje izvanrednog profesora. Tomislav Sekur aktivno je sudjelovao na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima, objavio je dvadesetak znanstvenih radova, te je koautor na nekoliko sveučilišnih udžbenika. Također, aktivno radi kao recenzent za nekoliko časopisa i međunarodnih znanstvenih skupova, uključujući "Ekonomski pregled", "Zbornik Ekonomskog fakulteta“ i „Međunarodna konferencija ekonomije razdvajanja (ICED). Od svibnja 2019. je tajnik i pomoćnik urednika ZIREB-a te aktivno sudjeluje u poslovima fakulteta, djelujući u Odboru za nastavu nastavnu literaturu, Odbor za cjeloživotno obrazovanje te Odbor za časopise.
Viktor Viljevac je diplomirao 2018. godine na Ekonomskom fakultetu – Zagreb, smjer Ekonomija. Od rujna 2018. godine zaposlen je na Ekonomskom fakultetu – Zagreb na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj kao asistent pod mentorstvom prof. dr. sc. Josipa Tice. Godine 2024. obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom "Implikacije modelske neizvjesnosti na procjene jaza dohotka i procjene fiskalnih multiplikatora". Njegova istraživanja fokusirana su na područje makroekonomije i ekonomske politike, uključujući tržište rada, fiskalnu i monetarnu politiku. Sudjelovao je na znanstvenom projektu “Analiza strukturnih čimbenika konvergencije Republike Hrvatske tijekom tranzicijskog procesa”. Dobitnik je nekoliko nagrada za nastavni rad. Predaje kolegije Makroekonomija, Ekonomska povijest i Croatian Economy.
Marta Nimac rođena je 1998. godine u Zagrebu. Opću gimnaziju završava u Zagrebu 2017. godine te upisuje sveučilišni Integrirani preddiplomski i diplomski studij Poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu - modul Financije, na kojem diplomira 2023. godine i stječe akademski naziv sveučilišna magistra ekonomije. Tijekom srednjoškolskih i studentskih dana bila je aktivna u sportu, ostvarivši značajne uspjehe u košarci, uključujući nastupe za hrvatsku reprezentaciju na europskim prvenstvima. Radno iskustvo stjecala je u financijskom sektoru, radeći u društvima za upravljanje imovinom i osiguravajućoj kompaniji, gdje se bavila poslovima vezanim uz upravljanje ulaganjima, analizu financijskih instrumenata i regulatorno izvještavanje. U studenom 2024. godine započinje poslijediplomski Doktorski studij Ekonomije i poslovne ekonomije na matičnom fakultetu. Od siječnja 2025. godine zaposlena je kao asistentica na Katedri za demografiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te sudjeluje u nastavi na nekoliko kolegija na sveučilišnom studiju. Njezina područja znanstveno-istraživačkog interesa su opća demografija, ekonomska demografija, fertilitet te populacijska politika.